top of page
Search
  • Writer's pictureDzenan Kolic

Kratak komentar / Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata

Updated: Apr 12, 2021





Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata nakon 2008. godine, kada je usvojen, doživio je izmjene čak sedam puta u roku od šest godina, nakon čega je 2015. godine, Vlada donijela odluku da krene u razradu novog Zakona o planiranju prostora i građenja objekata. Donošenje novog zakona 2017. godine, a bez zadovoljavajućeg broja održanih javnih rasprava, izazvalo je nezadovoljstvo kod velikog broja stručnjaka iz oblasti planiranja i izgradnje objekata, nevladinog sektora i građana. Tako su na adresu predlagača ovog zakona, pred njegovo usvajanje, upućivane stotine kritika, predloga, sugestija, ali bez većeg uticaja na dalji tekst zakona.

Glavna mana ovog zakona je oduzimanje nadležnosti lokalnim samoupravama u dijelu planiranja prostora, povjeravajući sve nadležnosti Vladi. Lokalna planska dokumentacija, donošenjem ovog zakona prestaje da važi, zakon sada poznaje isključivo dvije vrste planskih dokumenta na centralnom nivou a to su - Prostorni plan Crne Gore, Plan generalne regulacije Crne Gore. Ukidanjem kontrolne funkcije lokalnim samoupravama na donošenje planskih dokumenata, direktno se prekršila Povelja Evropske unije o lokalnim samoupravama. Na ovaj način Vlada može da usvaja planska dokumenta, bila ona dobra ili loša, bez kontrole ili eventualno sugestija lokalnih samouprava, koje su u ovom slučaju samo nijemi posmatrači. Ovakvim postupcima, direktno ili indirektno, favorizuju se pojedinci, odnosno pojedine projektne organizacije, kreirajući monopol na tržištu, dok veliki broj projektnih biroa čak i sekreterijati za urbanizam formirani po opštinama gube ingerencije.

Smatramo da kao jedno od potencijalnih rješenja navedenog problema je formiranje Vladinog (tijela) sektora koje bi bilo sastavljeno od eksperata iz polja urbanizma i planiranja prostora. Pomenuto tijelo sadržalo bi i svoje ogranke po lokalnim samoupravama, koje bi učestvovale u procesu planiranja prostora. Na taj način povratila bi se "kohezija" između Vlade i lokalnih samouprava i razbila bi se svjesno kreirana centralizacija koja je ostavljala prostora za biznis malverzacije. Novoformirano tijelo i njegov rad, potrebno je kontrolisati, odnosno vršiti reviziju donešenih planskih dokumenata. Kako bi planirana planska dokumenta dobila na kvalitetu i kako bi se izbjegla eventualna mogućnost korupcije, revidente angažovati iz zemalja Evropske unije. Do sada nije postojala međusobna komunikacija a ni saradnja između Ministarstva održivog razvoja i turizma i Arhitektonskog fakulteta, što je, moramo priznati, loša praksa. Svjesni smo da je Arhitektonski fakultet školska ustanova koja obiluje stručnim i društveno odgovornim kadrom, a kao takvoj potrebno je naći joj mjesto u kontrolnoj funkciji buduće planske dokumentacije.

Kritike novog zakona, bile su usmjerene i na dio u vezi sa izvođenjem objekata. Ukidanje građevinske dozvole prije započetih radova, odnosno upotrebne dozvole po završetku radova je, sumirajući ukupne reakcije javnosti, dosta problematično rješenje. Građevinska dozvola je predstvaljala još jedan stepenik kontrole kako projektne dokumentacije, tako i investitora, a koja je donošenjem ovog zakona preskočena, a sve nadležnosti povjerene građevinskoj inspekciji. Koliko je kvalitetan rad i odgovor na nove izazove građevinske inspekcije, pored ogromnih već postojećih obaveza, zaista je upitno. Smatramo da je potrebno vratiti nadležnosti organima koji su ranije bili nadležni za poslove izdavanja građevinskih dozvola i kontrole kompletne dokumentacije i organima nadležni za rješavanje imovinsko-pravnih pitanja.

Jedan od glavnih problema Crne Gore je nelegalna gradnja, odnosno preko 100 hiljada bespravno izgrađenih objekata. Kako bi krenula u rješavanje ovog problema, Vlada je 2016. godine usvojila Zakon o regularizaciji neformalnih objekata, koji je stavljen van snage stupanjem na snagu Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata. Legalizacija bespravnih objekata u narednom periodu je unapređivana i dodatno je razrađena podzakonskim aktom – Pravilnikom o obrascima zahtjeva i izjava u postupku legalizacije bespravnih objekata. Prednost pri legalizaciji objekata imaju objekti koji se nalaze u planskom dokumentu, dok ostali kojih nema moraju da čekaju donošenje planskog dokumenta. Ovakav način legalizacije otvara mogućnost korupcije, odnosno uticanja vlasnika, čiji objekti se ne nalaze u planskom dokumentu i kojima prijeti rušenje nelegalnih objekata, na izradu planske dokumentacije. Problem pri legalizaciji javlja se i kod objekata koji su izgrađeni na državnom zemljištu. Uporedo pri podnošenju zahtjeva za legalizaciju predaje se i zahtjev za otkup zemljišta. Na ovaj način, proces legalizacije kod ovih tipova objekata može trajati u nedogled, sve do rješavanja imovinsko-pravnih odnosa. Nelegalno izgrađena naselja, naročito su zastupljena na teritoriji Podgorice. Postoje primjeri pomenutih naselja, gdje su vlasnici izgrađenih objekata, svojevoljno, komunalno opremili građevinsko zemljište, asfaltiranjem ulica, dovođenjem elektro i vodovodnih instalacija do svih objekata u naselju. Smatramo da je potrebno donijeti pravilnik sa jasno ispisanim smjernicama za legalizaciju objekata i povoljnostima u vezi sa cijenom komunalija. Potrebno je jasno naglasiti smjernice i navesti razliku kod legalizacije objekata vlasnika koji su na svoju zemlju izgradili objekat i vlasnika objekata koji su izgradili objekat na državnom zemljištu. Ukoliko se jasno utvrdi način na koji je nelegalno naselje komunalno opremeljeno, za vlasnike objekata koji su smješteni na lokaciji nelegalno izgrađenih naselja odrediti povoljnosti pri plaćanju komunalija opštini.

U narednom periodu potrebno je da Ustavni sud Crne Gore, po hitnom postupku, donese odluku o tome da li je zakon u skladu sa Ustavom i da se pristupi izmjenama i dopunama Zakona, uz pomoć relevantnih stranih i domaćih eksperata i predstavnika civilnog društva, da se organizuje javna rasprava, uz učestvovanje velikog broja ljudi iz struke, da se obezbijede adekvatni zakonski uslovi pri intervenciji sa državnom i javnom imovinom kako bi se korupcija iskorijenila u potpunosti.

105 views0 comments

Recent Posts

See All

Comments


bottom of page