top of page
Search
  • Writer's pictureDzenan Kolic

VERTIKALNI URBANIZAM

Updated: Apr 12, 2021


1. UVOD I ISTORIJSKI OSVRT

Grad kao urbana cjelina nikada nije završen, kao takav ima svoj početak (nastanak) ali nema kraj. Razvoj grada je konstantan kroz vrijeme, sklon promjenama ličnog karaktera i funkcije. Ljudska

naselja su se razvijala kroz istoriju u urbanu mrežu, kombinujući različite funkcije kao što su stambena, komercijalna, industrijska. Priliv stanovništva iz ruralnih naselja, ubrzavao je urbanizaciju

gradova. Pojava automobila, usmjerila je razvoj grada prema funkciji rada i življenja u urbane zone, ovaj sistem prevoza je ubrzao širenje gradskog jezgra. Napredak tehnologije, izum lifta, telefona, naizmjenične struje, omogućio je izgradnju visokih zgrada, odnosno uzdizanje iznad, do tada, prosječne visine objekata od 5 do 7 spratova. Prva moderna zgrada „Home insurance building“ izgrađena je u Čikagu, 1884 godine. Imala je 10 spratova, ukupne visine 42,1m.

Zgrada je srušena 46 godina kasnije, 1931 godine.

Ljudi vole gradove koji im omogućavaju da vrijeme provode u šetnji, udaljeni od magistralnih puteva kao i autoputeva, urbane kompozicije bogate zelenilom, parkovima i sportskim terenima.

Stanovnici kao i posjetioci grada, priželjkuju lagan pristup prodavnicama, tržnim centrima, bolnicama, školama i ostalim uslugama koje im omogućavaju lakše funkcionisanje i ispunjavanje

svakodnevnih potreba. Sve su to činioci koji određeju karakter i funkciju urbane cjeline, uvećavajući joj vrijednost.

Period moderne arhitekture i visokih zgrada, kreće od 1884 godine iz Čikaga i Njujorka. Tradicionalna organizacija urbanih cjelina kao i struktura ulica ostaje ista i kao takva, usljed izgradnje visokih zgrada, trpi velike gužve u saobraćaju. Dizajn visokih zgrada ili nebodera, kako se danas nazivaju, doživio je niz promjena kroz vrijeme. Razvojem tehologije građenja, pojavom novih materijala, razvijale i uvećavale su se visine nebodera. Krajem 20og i početkom 21og vijeka, svjetske sile utrkivale su se ko će podići visočiji neboder, pokazujući na taj način svoju moć i bogatastvo. Na samom početku svog razvoja "neboderi" su sadržali 10 spratova i bili su visoki u prosjeku do 50m, dok danas postoje zgrade visoke i preko 800m, kao što je zgrada Burž Kalifa u Dubaiu, sa 163 sprata u svojoj strukturi.

Jedna od osnovnih karakteristika visokih zgrada odnosno nebodera, je postojanost kroz dug vremenski period. Glavni razlog, zbog kojeg veliki broj nebodera postoji, zadržavši svoj početni

dizajn, je ekonmska vrijednost investicije. Ukoliko su loše dizajnirani, neboderi mogu predstavaljati problem cjelokupnom izgledu i doživljaju grada, kroz decenije, dok ne dožive radikalne

funkcionalne i estetske promjene. Mnogo složeniji poduhvat je rekonstrukcija nebodera na gusto naseljenoj lokaciji nego rekonstrukcija uobičajene stambene jedinice.

Ljudska naselja kroz svoju istoriju razvijala su se kao multifunkcionalne cjeline, stambene, obrazovne, komercijalne, kulturne i industrijske. Ako je veličina urbanizovane populacije u gradovima bilo kakav vodič, to potvrđuje da je život u gradovima privlačniji od boravka na

selu. Samim tim konstantno uvećanje broja gradova, kao i populacije u gradovima, potvrđuju da većina ljudi smatra da su gradovi mnogo privlačnija naselja za život i funkcionisanje.


2. POJAM I ODLIKE MULTIFUNKCIONALNIH OBJEKATA

(VERTIKALNOG URBANIZMA)

Kada ljudi imaju mogućnost života, rekreacije, kupovine u vertikalnim kompleksima, razvijaju i atmosferu zajednice. Da bi atmosfera zajednice bila uspješna i dugotrajna, mora postojati

sinergija između različitih načina funkcionalne organizacije u zgradama mješovite namjene.

Sinergiju između različitih načina funkcionalne organizacije postižemo, kada visoke zgrade, ne moramo da tretiramo kao monofunkcionalnu zgradu, već kao vertikalni multifunkcionalni

urbanistički organizam. Jednostavnije rečeno, sva dešavanja, funkcionalne potrebe čovjeka, rasprostanjene na jednom ili više horizontalnih urbanizovanih prostora, preslikamo na vertikalu

objekta postižući efekat vertikalnog urbanizma.

Koncept vertikalnog urbanizma ili multifunkcionalnih objekata na određenoj parceli prvobitno je nastao iz neprestane potrebe za povećanjem urbane gustine u gradovima, koji se neprestano

razvijaju, gdje je zemljište ograničeno i ima ogromnu vrijednost, a gradski prevoz oduzima previše vremena. Visoke multifunkcionalne zgrade, prvobitno su nastale u Honk Kongu, Kini, Singapuru.

Jedinstvena prednost multifunkcionalne zgrade je ta da ljudi u istom prostoru mogu živjeti, raditi, trgovati, rekreirati se. Miješanjem stambenih prostora, sa kancelarijama i komercijalnim prostorima, isplativost investicije je opravdana, jer u praksi visoki multifunkcionalni objekat funkcioniše 24h dnevno. Potencijalno ovakav način funkcionisanja donosi vitalnost gradu, dodaje život ulici i naselju, jer će ljudi koristiti zgradu u različito vrijeme u toku dana. Multifunkcionalnost može učiniti objekat dostupnijim većem broju stanovnika, radnika, posjetilaca, učenika, povećati upotrebu

javnog prevoza i umanjiti potrebu za automobilom. Multifunkcionalni objekti (vertikalni urbanizam) pružaju malu putnu udaljenost između stambenog i radnog mjesta, što rezultira smanjenjem opterećenja saobraćaja u gradu. Takođe, multifunkcionalni visoki objekti, upravo zbog svojih raznovrsnih funkcija, predstavljaju sigurniju investiciju investitorima u odnosu na tradicionalne odnosno jednolične objekte u funkcionalnom smislu. Multifunkcionalne visoke zgrade, ograničene su u korištenju javnih površina i parkova, ali vještim planiranjem i ovaj nedostatak se može nadomjestiti. Održivost vertikalnog urbanizma je koncept koji uključuje, dugovorčno sagledavanje ekoloških, ekonomskih i socijalnih pitanja. Održivost se postiže kroz uzajamnu ravnotežu između ekoloških, ekonomskih i socijalnih pitanja.


3. KARAKTERISTIČNI PRIMJERI VERTIKALNOG URBANIZMA U REGIONU

Vertikalni urbanizam modernog doba, teži da se elementi ruralnog prenesu na urbano okruženje i na taj način život u gradovima učini zdravijim, humanijim i prijatnijim. U blizini željeznčke stanice u Milanu, izgrađen je kompleks Bosco Verticale koga čine dvije zgrade, visoke 111 i 76 metara, a na čijim se fasadama nalazi oko 900 stabala drveća i preko 10000 drugih biljaka. Izgradnja

vertikalne šume, koja svoje stanovnike štiti od buke i prašine, takođe predstavalja i malu fabriku kiseonika, završena je 2014. godine. Šuma zasađena na objektima, zauzimala bi površinu od

minimum jednog hektra kada bi se zasadila na zemljanoj površini, što bi predstavaljao problem investitoru uzimajući u obzir cijenu zmljišta u Milanu. Na ovaj način se postigao efekat vertikalne

šume, koja je podigla cijenu ukupne investiije svega 5%.

Kako bi riješili problem zagađivanja i opovrgli teoriju kako su neboderi štetni za okolinu i čovjeka, timovi dvije danske firme Lendager group i Tredje natur osmisli su projekat u Kopenhagenu

pod nazivom "CPH common house" koji predstavlja predlog za izgradnju višespratnice od ponovo upotrijebljenih, tačnije recikliranih starih materijala. „CPH Common House“ je konceptualni projekat koji služi kao odskočna daska za ekološke projekte u budućnosti i predlog za prvi neboder na svijetu izgrađen od recikliranih materijala. Strategije održivosti uključene su u projekat od samog početka. Procjenjuje se da će se samo u fazi izgradnje sačuvati planetu od emisije 1.174 tona ugljenika. Arhitekte su predložile korišćenje 17.577 tona recikliranog otpada za stvaranje resursno-efikasne zgrade. To uključuje reciklirane pločice i beton sa lomljenom opekom, reciklirane prozorske okvire koji se ponovo koriste za drvene panele i reciklirane drvene podove. Uveo bi se i sistem sakupljanja kišnice i njenog ponovnog korišćenja za navodnjavanje. Kako bi se upostavila veza „CPH Common House“ sa okolinom, osmišljen je plato i prostor od 30.000 kvadratnih metara poslovnog prostora koji će se nalaziti u osnovi zgrade. U okviru uređenih terasa i prostranog dvorišta u podnožju zgrade nalaziće se zajedničke prostorije za sastanke.

Stanovnici će imati pristup privatnim krovnim terasama iz svojih stanova.

U cilju obezbjeđivanja što zdravije i održivije sredine, Francuska je otišla najdalje. Naime, prema novom zakonu koji je već usvojen u Francuskoj, sve nove višespratne multifunkcionalne zgrade

sagrađene u komercijalnim zonama moraju dijelom biti pokrivene ili biljkama ili solarnim panelima jer "zeleni krovovi" funkcionišu kao izolacija koja pomaže da se smanji energija potrebna za

grijanje zgrade zimi i hlađenje tokom ljeta, a ujedno sakupljaju kišnicu koja može da se prerađuje i koristi za razne gradske potrebe. O opredjeljenju Francuske svjedoči i projekat za zgradu "Mille

Arbres" (Hiljadu drveća) koji je pobijedio na konkursu "Réinventer Paris". Ovaj konkurs inicirala je gradonačelnica Pariza An Idalgo u novembru 2014. godine kada je pozvala arhitekte da osmisle

planove za brojne lokacije širom grada, od starih željezničkih stanica do istorijskih vila. Predlog koji je pobijedio za izgradnju na poznatoj pariskoj lokaciji Peršing, predviđa veliku strukturu od

stakla na čijem će se krovu nalaziti 1000 stabala drveća, a projekat su osmislile arhitektonske firme "OXO Architects" i "Sou Fujimoto Architects". Ovo arhitektonsko remek djelo pravi je putokaz za budući razvoj grada, kako ga već apostrofiraju u prijestonici Francuske.


4. KARAKTERISTIČNI PRIMJERI VERTIKALNOG URBANIZMA U CRNOJ GORI

Međutim, trend multifunkcionalnih zelenih zgrada, kao srž vertikalnog urbanizma, već uveliko zahvata sve razvijene zemlje svijeta, Crna Gora i region još kaskaju i tek se očekuju prvi veći

pomaci na tom polju. Tek nekoliko zgrada u Crnoj Gori su multifunkcionalne višespratnice, izgrađene u užem jezgru centra grada a neke od njih dobile su i svoje zelene krovove. Ovi objekti

su još uvijek samo privatne inicijative odnosno zamisli investitora, koje ne mogu donijeti neophodne rezultate na cjelokupnoj teritoriji države. Među njima najreprezentivniji je objekat "Royal Garden" u našoj prijestonici turizma Budvi. U moru bezličnih zgrada, neotradicionalizma i provincijalne estetike, svojom pojavom i arhitekturom izdvojio se ovaj multifunckionalni objekat. Royal Gardens nalazi se na istaknutoj lokaciji, uz samu obalu mora, u neposrednoj blizini luke i starog grada, a između gradskog parka i saobraćajne magistrale. Kompoziciono, objekat čini kompaktnu prostorno-funkcionalnu cjelinu koja je raščlanjena na tijelo i postament, koji su postavljeni u kontrastu. Postament objekta zauzima čitav blok i ima nepravilnu geometriju koja prati liniju pripadajuće građevinske parcele. Gornji dio objekta (od prvog do jedanaestog sprata) oblikovan je kao apstraktna forma broda, sa posebno naglašenim elementima terasa kao palubama i vertikalnim zelenim baštama.

Multifunkcionalna višespratnica, koju vrijedi pomenuti je objekat "Atlas kapital centar" u Podgorici. "Atlas kapital centar" predstavlja spoj poslovne, komercijalne i rezidencijalne zone, ukupne površine od oko 93.000 m2. Ovaj način organizacije objekta, spojio je sve funkcije potrebne za bitisanje određenog broja stanovnika. Takođe ovo je jedan od primjera vertikalnog urbanizma na teritoriji naše države, koji potvrđuje ranije pomenutu tezu, kako jedna multifunkcionalna višespratnica može biti isplativa investotorima na duži vremenski period. Kod ovog projekta izostale su zelene terase, ali su zastupljenje prilikom projektovanja i izvođenja pejzažnog uređenja terena. Staklena fasada prepoznatljivi je znak poslovne zone „Atlas Capital Centra“. Biznis dio sastoji se od dvije poslovne kule, sa strane, i hotela u sredini, a trebalo bi da ima ukupnu površinu od oko 32.500 m2. Na posljednjoj etaži u jednoj kuli planiran je restoran sa terasom. Smješten je u centralnom dijelu grada, preko Morače. Granice lokacije na kojoj se nalazi zapravo su ulice Cetinjski put, Bulevar Ilije Plamenca i Ljubljanska. Nivo prizemlja i nivo -1, predstavlja komercijalnu zonu u „Atlas Capital Centru“. Rezidencijalni dio ima pet stambenih lamela, a ovdje je smješteno i 90 luksuznih apartmana.

Soliter Podgorica...

Objekat koji je izazvao veliki broj oštrih kritika stručne javnosti. Višespratna, monofunkcionalna, poslovna kula, jednostavnog oblika, jednostavnog sadržaja, obložena u cjelosti staklenom

fasadom, izgrađena je u neposrednoj blizini zidina kultnog hotela "Podgorica", narušavajući ravnotežu koju je postojeći hotel uspostavio sa prirodom. Objekat sadrži isključivo poslovne

odnosno kancelarijske prostore. Pretpostavke su da jezgro centra Podgorice još uvijek nije gusto

naseljeno, da postoji odnosno postojala je odgovarajuća lokacija za ovakav objekat, i da nije bilo neophodno izgraditi staklenu kulu pored bisera podgoričke arhitekture hotela "Podgorica", čiji je autor Svetalna Kana Radević, koja je bila jedna od najznamenitijih ličnosti, ne samo u crnogorskoj, nego u ex YU kulturi 20. vijeka.


5. ZAKLJUČAK

Svijest o vertikalnom urbanizmu uopšte, kao i o multifunkcionalnim održivim objektima, zelenoj vertikali, kod nas još uvijek nije dovoljno razvijena. Želja za većim profitom, bržim obrtom novčanih sredstava investitora, nestručnost odgovornih lica u određenim institucijama, korupcija na svim nivoima administracije pomogli su da kaskamo za razvijenim zemljama u pogledu urbanizma uopšte, dok je vertikalni urbanizam samo misaona imenica. Jedan od načina da se započne razvijanje svijesti o vertikalnom urbanizmu na teritoriji Podgorice, vezan je za državne organe,

administraciju i uprave. Gotovo svi punoljetni građani, bilo da su poslovni ljudi, studenti ili penzioneri, kroz žvot, indirektno su vezani za institucije sistema. Veliki broj državnih institucija, je "raštrkan" na raličitim lokacijama, pa tako se nerijetko dešava, da ukoliko nam je potreban dokument, moramo putovati iz jednog dijela grada u drugi, jer su kancelarije koje pripadaju istom organu uprave locirane na raličitim mjestima. Tako imamo primjer da su sektori i organizacione jedinice Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, na različitim lokacijama u gradu. Takođe i Skupština Crne Gore, bez obzira što je smještena u zasebnoj zgradi, određene organizacione jedinice smještene su na različtim mjestima u gradskom jezgru. Uz odgovoarajuću lokaciju u centru grada, sve jedinice jedne ili više državnih uprava možemo smjestiti u jednu vertikalu, na taj način olakšati funkcionisanje građanima i administraciji. U ovom slučaju, država bi bila investitor, a investicija bi bila isplativa, samim tim, što bi se ukinulo plaćanje rentiranja prostora.

Obzirom da blizu 45 000 objekata nema građevinsku dozvolu odnosno nije legalizovano, to predstavlja gorući i primarni problem našeg prostora i siguran sam dok se ovaj problem ne riješi

napredak u pravcu vertikalnog urbanizma i generalno urbanizma biće usporen.


Potencijal zelene gradnje u brojkama:

20-50% smanjena potrošnja energije;

40% veća ušteda vode;

70% manje otpada;

35% smanjena emisija ugljen-dioksida;

30% povećan kvalitet zdravlja;

15% lakše održavanje


Ovi podaci nedvosmisleno ukazuju na to da uspješnih projekata i održivih gradova neće biti bez ekoloških održivih i zelenih zgrada. Modeli su već razvijeni širom svijeta, pionirski poduhvati već

zaživjeli, a naš region je još na čekanju jer zeleni gradovi nemaju alternativu.


6. LITERATURA

* New Morphologies of Vertical Urbanism / Jan Willmann, Fabio Gramazio and Matthias Kohler

* People and Space_ New Forms of Interaction in the City Project (Urban and Landscape Perspectives) (2009)

* Paralelna tumačenja nevidljivih gradova / Ivana Buljubašić (Osijek) Tina Varga Oswald (Osijek)

* Smart Energy in the Smart City_ Urban Planning for a Sustainable Future / Romano Fistola (2016)

* Nevidljivi_gradovi / Italo Kalmino 1995god.

* Integral urbanism / Nan Ellin

* Garden Cities of the 21st Century: A Sustainable Path to Suburban Reform / Nicolas Vernet

* Inequalities in Creative Cities_ Issues, Approaches, Comparisons / ULRIKE GERHARD, MICHAEL HOELSCHER, AND DAVID

WILSON(2017, Palgrave Macmillan US)

* Insurgencies_ Essays in Planning Theory (2011, Taylor & Francis) / John Friedmann

* Rethinking Architecture / Neil Leach

174 views0 comments

Comments


bottom of page